|
18. septembar 2003.
Radionca posvećena predlogu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u organizaciji Nezavisnog udruženja novinara Srbije i nevladine, neprofitne organizacije Transparentnost - Srbija.
Zaključci i predlozi
Učesnici u diskusiji su ukazali na sledeće odredbe predloga zakona, koje bi trebalo izmeniti ili dopuniti kako bi u praksi mogli da se ostvare ciljevi ovog Zakona:
I
Član 7 Zabrana diskriminacije novinara i javnih glasila
Učesnici su posebno naglasili da ovaj član predloga zakona treba da se nađe i u njegovoj konačnoj verziji.
Član 8 ograničenje prava
Učesnici u diskusiji su se založili da se obezbedi da tumačenje uslova za ograničenje prava (pitanje postojanja pretežnijeg interesa zasnovanog na ustavu ili zakonu od prava na slobodan pristup informaciji u konkretnom slučaju) iz člana 8 stav 1 predloga zakona na nedvosmislen način veže za izuzetke određene članova 9 do 14. predloga zakona.
Član 9 Zloupotreba prava
Učesnici su se založili da se kroz odgovarajuće tumačenje ili uputstva za sprovođenje zakona precizira šta bi moglo da se smatra zloupotrebom prava iz ovog zakona, kako bi se smanjila mogućnost da organi javnih vlasti neopravdano uskrate pristup informacijama na osnovu odredbi ovog člana.
Član 13
U članu 13 stav 1 tačka 1 postoji potreba da se radi izbegavanja arbitrarnog tumačenja šta predstavlja »drugo važno dobro nekog lica«, da tumačenje na šta bi ono moglo da se odnosi.
U vezi sa tačkom 5 istog stava učesnici su izrazili potrebu za preciznijim regulisanjem pitanja koje se informacije mogu proglasiti za tajne i po kojoj proceduri, što se može postići donošenjem ili izmenama drugih propisa, kako bi se izbeglo sužavanje prava na slobodan pristup informacijama korišćenjem tih odredbi.
Učesnici skupa istovremeno smatraju da je veoma značajna mogućnost revizije odluka o proglašenju određenih informacija za tajne, za koju se otvara mogućnost uslovljavanjem očuvanja tajnovitosti postojanjem interesa koji preteže nad interesom za pristup informaciji. Zbog toga se učesnici zalažu da ova mogućnost bude posebno naglašena u tumačenjima zakona, kao i u uputstvima za njegovo sprovođenje.
Član 15 Postupanje organa javne vlasti po zahtevu
Učesnici smatraju da formalne odredbe postupka organa javne vlasti po zahtevu građana, koje su ponekad stroge, ne treba da budu prepreka da ti organi i na manje formalan način pružaju građanima tražene informacije.
Član 16 Rokovi
U stavovima 1 i 3 ovog člana predloga zakona, novinari su istakli da su rokovi za njih predugi.
Učesnici razumeju da se zakonskom odredbom nalaže organu vlasti da po zahtevu postupi bez odlaganja, ali izražavaju bojazan da bi krajnji rok za postupanje organa javne vlasti ( 20 dana ) iz stava 1. ovog člana mogao da postane pravilo. Kako bi odredbe ovog zakona više koristile novinarima u njihovom profesionalnom radu, bilo bi nužno da se rok iz stava 1 skrati na 7 dana, što bi uz postojanje dodatnog roka iz stava 3 ovog člana za ispunjenje težih obaveza, omogućilo i državnim organima da ispune svoje obaveze na vreme.
U svakom slučaju, učesnici u diskusiji se zalažu za to da obaveza organa javne vlasti da informaciju pruži bez odlaganja kad god je to moguće, odnosno u najkraćem potrebnom roku, bude dodatno garantovana dopunom zakona ili kroz izdavanje odgovarajućih uputstava i praćenjem njihovog sprovođenja, u cilju izbegavanja gore pomenutih opasnosti.
Član 22 stav 2
Učesnici skupa su se saglasili da odredbe ovog stava, prema kojima se protiv rešenja Narodne Skupštine, predsednika Republike, Vlade Republike Srbije, Vrhovnog suda Srbije, Ustavnog suda i Republičkog javnog tužioca ne može izjaviti žalba, bitno umanjuju domet ostalih prava koja se predlogom zakona garantuju, kao i da stvara mogućnosti da za manipulacije i neopravdano skrivanje bitnih informacija od očiju javnosti. Učesnici smatraju da se opravdani interesi ovih važnih državnih organa za očuvanjem tajnosti određenih informacija mogu zaštititi primenom ostalih odredbi zakona.
Član 30. Izbor Poverenika
Postoji opravdana bojazan da proces izbora Poverenika, predviđen ovim članom ne bi omogućio izbor ličnosti koja bi bila nezavisna od političkih snaga koje su na vlasti u momentu predlaganja i izbora Poverenika. Bojazan je posebno zasnovana na osnovu loših iskustava u vezi sa primenom Zakona o radiodifuziji.
Kako bi se opasnosti predupredile, trebalo bi propisati proceduru za izbor Poverenika koja bi omogućila da na to mesto bude izabrana ličnost čija se politička nepristrasnost opravdano može dovesti u pitanje. To se najbolje može postići zahtevom da Poverenika bira kvalifikovana većina narodnih poslanika (npr. više od polovine ukupnog broja poslanika ili 2/3 ukupnog broja narodnih poslanika).
Bilo je predloga da se među uslove za izbor budućeg Poverenika uvrsti i odsustvo »istorije konflikata sa javnošću«.
Član 49 Prelazne odredbe
Učesnici smatraju da je predloženo rešenje po kome će rokovi za izbor Poverenika i imenovanje ovlašćenih lica za rešavanje o pravu na slobodan pristup informacija koji počinju da teku od 1. januara 2004, čak iako Zakon bude ranije usvojen, u praksi rezultirati dodatnim neopravdanim odlaganjem početka primene zakona, te da ih treba vezati za trenutak stupanja Zakona na snagu.
II
Potreba za dopunom predloženih odredbi:
Nepodeljeni stav učesnika je da je radi ostvarivanja proklamovanih ciljeva zakona neophodno u njega uključiti i odredbe koje bi garantovale zaštitu »insajdera«, lica koja obelodane informaciju od javnog interesa protivno pravilima službe u kojoj rade.
Učesnici su bili nezadovoljni i kaznenom politikom predloženih rešenja, ukazujući da one ne mogu da odvrate nesavesne ili korumpirane službenike od nezakonitog ponašanja, ukazujući istovremeno na veliku disproporciju u odnosu na kazne koje se mogu izreći medijima i novinarima za kršenje odredbi Zakona o javnom informisanju.
|