|
Pres klub pod nazivom "Konflikt interesa". Domaćin Pres kluba Milan Milošević, o moralu i politici; spoju novca i politike i načinima da se ta veza javno kontrolise; dopustivom i nedopustivom ponašanju javnih funkcionera; o kodeksu ponašanja funkcionera; nespojivosti privredničkih i državnih funkcija; i kontroli prihoda i imovine javnih funkcionera, razgovarao je sa Nemanjom Nenadićem iz organizacije Transparentnost Srbija, Vladimirom Vuletićem sa Filozofskog fakulteta i Srećkom Mihajlovićem iz Instituta društvenih nauka.
Sukob interesa političara i biznismena
Povezanost sfere politike i sfere ekonomije iziskuje zakonske propise koji će urediti problem sukoba interesa. Pored zakona koji će sprečiti zloupotrebe javnih, odnosno državnih funkcija, veliku ulogu treba da ima javnost koja najčesće ne reaguje na pojavu konflikta interesa, rekli su učesnici u raspravi.
Srećko Mihajlović ocenio je da sfere politike i ekonomije najčešće povezuje kriminal. "Gotovo da je nemoguće da se od svog drugog ja sve informacije sačuvaju isključivo u sferi politike, a da se ne upotrebe u sferi biznisa", rekao je Mihajlović.
Nemanja Nenadić je ocenio da treba doneti zakon o sprečavanju sukoba interesa, ali je naveo da sam taj zakon neće imati efekta bez zakona o finansiranju političkih partija i o slobodnom pristupu informacijama.
Kao najbolji način prevencije, profesor Vladimir Vuletić naveo je medije, odnosno njihovo insistiranje na pisanju o eventualnoj zloupotrebi nosilaca javnih funkcija, a zatim i reagovanje javnosti.
Medija centar
Sukob interesa političara i biznismena
BEOGRAD, 19.5.2003. (Beta) - Sukob interesa najčešće se javlja zbog povezanosti politike i biznisa i osnov je za neetično ponašanje državnih funkcionera i za zloupotrebe, ocenjeno je u današnjoj raspravi o konfliktu interesa Pres kluba beogradskog Medija centra.
Povezanost sfere politike i sfere ekonomije iziskuje zakonske propise koji će urediti problem sukoba interesa, ali i pojasniti građanima šta je sve sukob interesa, rečeno je u raspravi u kojoj su učestovali predstavnik organizacije Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić, saradnik Instituta društvenih nauka Srećko Mihajlović i profesor Filozofskog fakulteta Vladimir Vuletić.
Oni su ocenili da, pored zakona koji će sprečiti zloupotrebe javnih, odnosno državnih funkcija, veliku ulogu treba da ima javnost koja najčešće ne reaguje na pojavu konflikta interesa.
Saradnik Instituta društvenih nauka Srećko Mihajlović ocenio je da sfere politike i ekonomije najčešće povezuje kriminal jer "ako imamo ljude koji se u sferi politike bave biznisom, ili obrnuto, teško je očekivati da tu ne dođe do nekih kvarnih radnji, pa i kriminala".
"Gotovo da je nemoguće sačuvati, isključivo u sferi politike, od svog drugog ja sve informacije, a da ih ne upotrebite u sferi biznisa", rekao je on, ocenjujući da je reč o težnji približavanja elita. Mihajlović je naveo da je javnost nedavno mogla da čuje da "čovek iz sfere politike izjavi da on ima pravo da ima prijatelje iz sfere kriminala, jer je njemu stalo do prijateljstva".
Nemanja Nenadić iz Transparentnost Srbija ocenio je da treba doneti zakon o sprečavanju sukoba interesa u kome će biti precizno navedeno šta sve spada u tu kategoriju, ali je naveo da sam taj zakon neće imati efekta bez zakona o finansiranju političkih partija i o slobodnom pristupu informacijama.
Prema njegovim rečima, u radnoj verziji zakona o sprečavanju sukoba interesa, koju je on imao prilike da vidi pre šest meseci, obuhvaćeni su svi predstavnici izvršne vlasti, rukovodioci vladinih agencija i direkcija i čelnici lokalnih samouprava.
Ostalo je sporno da li će zakonom biti obuhvaćeni i narodni poslanici, pošto se proverava ustavnost takve odredbe, kazao je Nenadić, dodajući da je obuhvaćen i jedan broj najbližnih srodnika nosioca državnih funkcija.
Kao glavni mehanizam kontrole predvidja se prijavljivanje imovine i svih prihoda na početku i na kraju vršenja državne funkcije, kao i osnivanje posebnog tela koje bi utvrđivalo te činjenice i dalje regulisalo način njihovog objavljivanja, rekao je on.
Nenadić je rekao da se pod sukob interesa može svrstati i favorizovanje partije koja je delegirala svog predstavnika na državnu funkciju, kao i mešanje stranačke i javne funkcije.
Kao najbolji način prevencije, profesor Vladimir Vuletić naveo je medije, odnosno njihovo insistiranje na pisanju o eventualnoj zloupotrebi nosilaca javnih funkcija, a zatim i reagovanje javnosti.
Beta
Sukob interesa zbog povezanosti politike i biznisa osnov za neetično ponašanje funkcionera
Moral daleko od političara
Sukob interesa najčešće se javlja zbog povezanosti politike i biznisa i osnov je za neetično ponašanje državnih funkcionera i za zloupotrebe, ocenili su učesnici jučerašnje rasprave o konfliktu interesa u okviru pres kluba beogradskog "Medija centra". Povezanost sfera politike i ekonomije iziskuje zakonske propise koji će urediti problem sukoba interesa.
Nemanja Nenadić iz "Transparentnost Srbija" ocenio je da treba doneti zakon o sprečavanju sukoba interesa u kome će biti precizno navedeno šta sve spada u tu kategoriju, ali je naveo da sam taj zakon neće imati efekta bez zakona o finansiranju političkih partija i o slobodnom pristupu informacijama. Nenadić kaže da su u radnoj verziji zakona o sprečavanju sukoba interesa, u čijoj izradi je učestvovao pre šest meseci, obuhvaćeni svi predstavnici izvršne vlasti, rukovodioci vladinih agencija i direkcija i čelnici lokalnih samouprava.
Kao glavni mehanizam kontrole ovaj predlog zakona predviđa prijavljivanje imovine i svih prihoda državnih funkcionera na početku i na kraju vršenja državne funkcije, kao i osnivanje posebnog tela koje bi utvrđivalo te činjenice i dalje regulisalo način njihovog objavljivanja.
Srećko Mihajlović, saradnik Instituta društvenih nauka, ocenio je da sfere politike i ekonomije najčešće povezuje kriminal jer "ako imamo ljude koji se u sferi politike bave biznisom, ili obrnuto, teško je očekivati da tu ne dođe do nekih kvarnih radnji, pa i kriminala".
- Gotovo je nemoguće sačuvati, isključivo u sferi politike, od svog drugog ja sve informacije, a da ih ne upotrebite u sferi biznisa - rekao je on, ocenjujući da je reč o težnji približavanja elita. Mihajlović je naveo da je javnost nedavno mogla da čuje da "čovek iz sfere politike izjavi da on ima pravo da ima prijatelje iz sfere kriminala, jer je njemu stalo do prijateljstva".
Mihajlović ističe da kada je reč o funkcionerima na lokalnom nivou, u Srbiji dominira uverenje da je kriza globalnog karaktera, pa da su i rešenja globalnog karaktera.
- Zato se smatra da pojedinac, čak i kao rukovodilac neke institucije ili organizacije ne može ništa ili veoma malo da uradi. Tako smo spremni da oprostimo i direktoru Doma zdravlja zato što ustanova loše funkcioniše ili što postoji raširena korupcija među osobljem neke bolnice - objašnjava Mihajlović i ističe da su građani zbog stava da je kriza globalna i nezainteresovani za pitanje korupcije na lokalnom nivou.
Prema podacima jednog istraživanja o lokalnoj samoupravi čije je podatke prezentirao Mihajlović, među građanima u Srbiji dominira mišljenje da lokalni opštinski funkcioneri rade u sopstvenom interesu ili u interesu stranaka koje su ih postavile. Vladimir Vuletić sa fakulteta političkih nauka smatra da u današnje vreme politika i moral nemaju dodirnih tačaka.
- Možda u vreme antičke Grčke, danas se pre može govoriti o odnosu politike i javnosti. Postoje pravila ponašanja koja podrazumevaju da nosioci važnih funkcija moraju da pruže uvid javnosti u ono što rade. Na osnovu odnosa prema javnosti može se suditi o tome da li je neko dobar ili loš političar. Ideja da postoje političari koji zastupaju opšte interese je samo zavaravanje koje još postoji u našem društvu - zaključio je Vuletić.
Blic
Između javnog i privatnog interesa
U trouglu vlasti, novca i moći
Potrebno je da se što pre definiše sfera (ne)dozvoljenog u oblasti politike
Mnogi skandali se zataškavaju na lagodan način što potkopava kredibilitet političke elite, budući da građani prilično dobro raspoznaju crvene i zelene signale u domenu (ne)dozvoljenog u sferi politike gde je prisutan snažan uticaj novca i moći. U "bermudskom trouglu" vlasti, politike i moći teško je govoriti o moralu koji je, po nekima, relikt daleke prošlosti, već se u savremenom vremenu nametnula javnost, koja kontroliše i ocenjuje kako rade političari.
O konfliktu sukoba interesa državnih funkcionera, posebno u svetlu nekoliko poslednjih afera, koje su zatalasale javnost, razgovaralo se u "Pres klubu" Medija centra. Afera oko šećera je primer kako se sprega novca i politike pretvorila u zapenušanu svađu, ali bez ijednog mehanizma da se takvo ponašanje pojedinih funkcionera sankcioniše zakonskim normama.
Zbog toga je neophodno, kako je istakao domaćin "Pres kluba" Milan Milošević, da se sistemski zakoni, poput zakona o finansiranju stranaka i zakona o slobodnom pristupu informacijama, što pre nađu pred poslanicima Narodne skupštine Srbije. Naglasio je da je već sačinjen Predlog zakona o finansiranju stranaka, da je on neformalno kolao po kabinetima pojedinih ministara u Vladi Srbije, koji su se "mrštili" na predloženo rešenje, pa da je posle toga gurnut na stranu.
O poslednjem istraživanju nevladine organizacije "Transparentnost - Srbija" govorio je njen izvršni direktor Nemanja Nenadić, koji je istakao da građani smatraju da sukob interesa predstavlja osnov za neetičko i neprihvatljivo ponašanje državnih funkcionera. "Petina građana smatra da je sukob privatnog i javnog interesa u stvari stavljanje ličnog interesa ispred opšteg", kazao je Nenadić.
"Moral i politika su u moderno doba razdvojeni, ali postoje određena pravila ponašanja i, po mom mišljenju, javnosti se mora pružiti na uvid ono što političari rade. Dakle, najznačajnije je to kako se političari odnose prema javnosti koja, na kraju, ipak sudi o političarima, nagrađuje ih ili kažnjava na izborima", kazao je profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Vladimir Vuletić.
Politika
Pres klub Medija centra o dopustivom i nedopustivom ponašanju javnih funkcionera
Lepo mišljenje naroda o političarima koji kradu
Beograd - Veoma je retko da se pri preklapanju politike i biznisa između dve sfere ne umeša kriminal - istakao je na jučerašnjem Pres klubu Medija centra "Konflikt interesa" Srećko Mihailović, iz Centra za proučavanje alternativa.
- On ističe da se motiv iz naše istorije po kojem se u ratne pohode išlo radi pljačke transformisao u sferu politike. "Smatra se da politka nekome treba da se oduži za navodne zasluge", kaže Mihailović. On je dodao da građani imaju začuđujuće "lepo mišljenje" o političarima koji kradu. "Stav nećemo nove političare, jer su se stari dovoljno nakrali pokazuje taj odnos. Utopija je nada da će se političar dovoljno nakrasti", upozorava Mihailović
Pozivajući se na poslednje istraživanje o korupciji koje je sproveo CeSiD, Mihailović je naglasio da zabrinjava broj građana koji uopšte ne razmišljaju o tome u čijem interesu rade lokalni čelnici. "Jasno se uviđa da je nezainteresovanost posledica socijalnog statusa. Sa druge strane taj odnos je razumljiv jer je lokalna vlast obezvlašćena. Građani shavataju da je kriza globalnog karaktera, te da ima globalno rešenje i logično je što misle da pojedinac ne može ništa ili malo da učini", kazao je Mihailović.
Nemanja Nenadić, izvršni direktor nevladine organizacije Transparentnost Srbija, član radne grupe koja je izradila jedan nacrt zakona o sukobu interesa, kaže da je tim dokumentom predviđeno da se kontrolišu i narodni poslanici, što je prema Nenadićevim rečima predmet sporenja.
- Predviđena je obaveza da se prijavljuje imovina i promene u toku mandata. Formiralo bi se i telo koje bi ove promene pratilo i objavljivalo - rekao je Nenadić, naglasivši da takav zakon sam za sebe ne može imati mnogo efekata. "Bez zakona o finansiranju političkih stranka i zakona o dostupnosti infomacija imovinske karte ostale bi samo slovo na papiru", zaključuje Nenadić.
Danas
|